Prizor kao iz Tolkinovih romana: Zagajička brda – Dumača (FOTO)

Zagajicka, PD Karpati

Teritorija opštine Bela Crkva specifična je po svom raznovrsnom prirodnom bogatsvu. Reke Dunav, Nera, Karaš, kanal DTD, Belocrkvanska jezera. Deo njih se nalazi u okviru zaštićenih područja, među kojima je najnovije PIO „Karaš-Nera“, koje obuhvata tok planinske reke Nere, mrtvaje reke Karaš i stepsko područje Mali pesak.

Na teritoriji naše opštine nalazi se i deo Specijalnog rezervata prirode od značaja za celu Srbiju, a to je „Deliblatska peščara“. Pored šuma obraslih na peskovitom tlu, izdvaja se rezervat „Labudovo okno“, na kontaktu peščare i Dunava, koji predstavlja jedno od najznačajnijih zimovališta ptica u Evropi. Takođe, kao izdvojena celina ovog Specijalnog rezervata prirode, nalaze se Dumača i Zagajička brda.

„I ranije sam imao površna znanja o peščari i rezervatu i čuo o nekim brdima ili „grebenčićima“ u okolini sela Grebenac, ali sam prvi put imao priliku da Zagajička brda posetim tek 2016. godine. Iako Belocrkvanin od rođenja i zaljubljenik u prirodu, za ovakav predeo u neposrednoj blizini rodnog grada nisam ni slutio da postoji“ – kaže Uglješa Kuželka, član Planinarskog društva „Karpati“.

Zagajička brda

Prvo planinarsko društvo u Beloj Crkvi, osnovano je 2016. godine, i dobilo je ime „Karpati“. U njegovom osnivanju je naš sagovornik imao aktivnu ulogu.

„Tragom priče od onih koji su već bili, odlazim u ovaj, za mnoge Belocrkvane, neotkriveni predeo. Proleće. Prolazak stazom po obodu peščare, miris šume i borova koji su nestvarni u „ravnom“ Banatu. Posle nekoliko kilometara ukazuje se neverovatan prizor. Zelene loptaste formacije brežuljaka na sve strane, kao svojevrsni lavirint. Neopisivo. Prolazak dolinama iznad kojih se strmo uzdižu bregovi, krivudavi kao i same udoline. Staza vodi do vrha, najvišeg vrha opštine Bela Crkva, sa 256 metara, koji je, ako bismo izuzeli Vršačke planine i Frušku goru, treći u Vojvodini. Na samom vrhu se nalazi piramidalni stub nalik obelisku, koji je u davna vremena, kada je počelo pošumljavanje divlje i neukroćene Deliblatske peščare služilo geometrima za premer. Nisam siguran da li je lepši osećaj i pogled dok šetate dolinama, ili sa vrhova prema dolinama. Ovo područje je najpogodnije za ispašu, te od proleća do jeseni možete sresti krda ovaca, koza ili krava, koje često upotpunjuju pejzaž“ – opisuje Kuželka svoj prvi odlazak na Zagajička brda.

Zagajička brda

Dumača je takođe interesantna, ona se naslanja na Zagajička brda prema selu Grebenac, slične je geomorfologije, ali je obrasla gustom šumom.

Kao i uopšte u Deliblatskoj peščari, tako i na Zagajičkim brdima obitava raznolik živi svet. Izdvajaju se: tekunica, slepo kuče, stepski orao, raznovrsni insekti, stepska i travnata vegetacija, gorocvet, šafran, hrast.

„Planinarenjem se aktivno bavim četiri godine, obišao sam gotovo sve krajeve Srbije, odnosno, sve značajnije planine i pešačke terene, mnogo toga i u regionu, najviše vrhove Balkana, grčkog i jadranskog primorja, planinska istorijska mesta, ravničarske treking staze… ali, ovakav predeo definitivno nigde nisam video, a kao neko ko voli da istražuje i da upoznaje nova mesta, nisam naišao ni na fotografije koje bi ličile na Zagajička brda. Mnogi putopisci, autori blogova, koji otkrivaju Zagajička brda, „smeštaju“ ih u predele iz Tolkinovih romana ili ih asociraju na čuvene „Windows“ postere“ – objašnjava dalje Uglješa Kuželka.

Zagajicka brda PD Karpati

Odmah po „otkrivanju“ Zagajičkih brda kroz rad Planinarskog društva „Karpati“, počela je afirmacija ovog predela. Organizovane su brojne akcije obilazaka u različitim godišnjim dobima. Najlepše je u proleće, zatim u jesen kada su karakteristične zlatno-braon boje, ali i sneg ima svoje čari.

Poslednja akcija je nazvana „zimska“ zato što je održana 26. januara, ali je toga dana bilo čak 14 stepeni. Ove akcije su uvek interesantne, one su otvorene za sve Belocrkvane, članove PD „Karpati“ i sve one koji žele da obiđu ovaj predeo naše opštine, a često ima dece, što je posebno lep prizor.

Zagajička brda

Prošle godine su postavljene i informativne table u okviru projekta koji je realizovan u saradnji sa Kancelarijom za mlade i Turističkom organizacijom, a plan PD „Karpati“ je obeležavanje pešačko-planinarske staze na ovom području, što bi sve bilo u cilju veće posećenosti, kako planinara kojih je sve više u organizaciji mnogih planinarskih društava, zatim ljubitelja prirode i pešačenja, tako i turista koji borave u Beloj Crkvi, a žele aktivni odmor ili sadržaj više. Neki srednjoročni cilj bilo bi i organizovanje jednog kola Treking lige.

Čvrsta povezanost Zagajičkih brda i Planinarskog društva „Karpati“ ogleda se i u činjenici da se obelisk sa najvišeg vrha nalazi kao centralni motiv grba Društva.

Izvor fotografija: Planinarsko društvo „Karpati“

Zagajicka brda

Prokomentariši vest

Ostavi svoj komentar

Vaša mail adresa neće biti objavljena.


*